Rat ljudi i daždevnjaka – kako Linglong preti da uništi Carsku baru i šta mi nismo uradili

February 9, 2022 0 Comments

Fabrika Linglong koja je već do pola izgradjena bespravno, jer su gradjavinske dozvole dodeljene pre nego što je izvršena studija o uticaju na životnu sredinu, koja nikada ne bi ni mogla bude usvojena, ne preti samo ljudima već i životinjama. Pogotovo njima.

Razlog zašto ne bi mogla da bude usvojena, da smo normalna država, jeste zato što se nalazi tik uz Carsku baru – specijalni rezervat prirode koji ima status International Union for Conservation of Nature (IUCN) nivo 4 – zaštićeno stanište tj. zaštićeno područje kojim se upravlja ugavnom radi konzervacije putem upravljačkih intervencija.

Vojvodina ostaje bez šuma, svake godine u Nacionalnom parku Fruška gora iseče se između 50 i 60 hiljada metara kubnih drvne mase, a fond za pošumljavanje je – 0. Ali ne samo da se besomučno seče več je problem što se to dešava u zaštićenim područijima.


Шарени даждевњак је најпознатији представник даждевњака, који насељава западни, централни и јужни део Европе, све до Мале Азије и Сирије. Постоји више подврста. Тело је вретенасто, црне боје, са карактеристичним жутим мрљама, које упозоравају грабљивце.


Посебно су активни после кише, кад се може сусрести велики број јединки. Шарени даждевњаци се хране глистамапужевимаинсектима и њиховим ларвама, рачићима, ситнијим водоземцима.

Carska bara predstavlja najveći ribnjak u Evropi i jednu od najbitnijih ornitoloških stanica u Evropi. Stanište je za više od 250 vrsta ptica, ali i životinja koje se hrane ribom. Od pomenutih 250 vrsta ptica, oko 140 su stanarice, i 110 vrsta pripadaju selicama. Pored čaplji, koje su i zaštitni znak Carske bare, i kojih u rezervatu ima svih deset vrsta, tu su i orao belorepan, eja močvarica, livadska eja, kobac, morski zujavac, belobrada čigra, orao kliktaš, stepski soko i mnoge druge ptice.

Sem ptica u carskoj bari žive: divlja svinja, srna, lisica, zec, bizamski pacov, šišmiš, tvor, jež, tekunica, krtica, lasica, hrčak, barska kornjača, sivi gušter, belouška, zelena žaba i šareni daždevnjak. Daždevnjake su stari Sloveni smatrali za čuda i mislili su da su bebe zmajeva (Pozoja). A mi ćemo ih gledati u knjigama ili na internetu. Najveća pretnja šarenom daždevnjaku je upravo uništavanje njegovog staništa i zagađivanje mesta na kojima se razmnožava. Šareni daždevnjak se nalazi na apendiksu III Bernske konvencije, koja se bavi zaštitom divljih vrsta i staništa Evrope. U Srbiji šareni daždevnjak je zaštićen zakonom kao strogo zaštićena vrsta!!!

Kako može proći studiju fabrika koja nadomak ovakvog Evropskog dragulja planira da proizvede 15.000.000 guma godišnje? Kakvu šansu imaju daždevnjaci uz hiljade kamiona i svu buku, prašinu i toksični otpad koji će da donese taj generator radnih mesta, za koji ne samo da dajemo vrhunsko poljoprivredno zemljište već i masne subvencije, a pazite – jedan od predstavnika ove garniture već najavljuje i uvoz radnika, jer su jeftiniji. Tako da će nam od svega ostati GDP growth, da naš Predsednik može da odštampa na masnom papiru pa uz sufliranje voditeljke da ponosno maše za kamere nacionalne frekvencije.

A ti narode ćuti, pssssst, jer ko jebe daždevnjaka. Ionako ne možeš da ga materijalizuješ. Ne boriš se za spostvenu egzistenciju, što bi za nekog crno žutog vodozemca.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *